Udruženje za modernu historiju je u 2023. godinu objavilo ukupno pet novih izdanja. Riječ je o drugom izdanju knjige Xaviera Bougarela „Nadživjeti carstva. Islam, nacionalni identitet i politička lojalnost u Bosni i Hercegovini“, koja je pokrenula brojne diskusije kako u naučnim tako i u širim društvenim krugovima, te tri nove knjige i jedan broj časopisa (Historia Moderna, br. 4) koji je tematski posvećen 80. godišnjici od Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Sva ova izdanja će biti promovirana u ponedjeljak, 4. decembra 2023. u Muzeju Hercegovine u Mostaru, u 13:00 sati.
Udruženje je objavilo u prijevodu na bosanski jezik knjigu Hannesa Granditsa, njemačkog historičara i profesora na Univerzitetu Humboldt, pod naslovom „Kraj osmanske vladavine u Bosni: suprotstavljena djelovanja i imperijalna prisvajanja“. U ovoj knjigi Grandits istražuje posljednje decenije osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. Za razliku od dosadašnje historiografije, on pokazuje i osmansku perspektivu događanja iz 1870-ih godina, te tvrdi da je Osmansko Carstvo učinilo brojne reforme, Bosna kao cjelina nije zemlja svladana haosom, nasiljem i nepovjerenjem, već u njegovom tumačenju, na većini bh prostora, i pored postojanja saznanja o ustanku i tenzijama u vezi s njim, ljudi različitih konfesija su relativno normalno živjeli, komunicirali i privređivali. U takvom kontekstu Grandits traga za uzrocima ustanka 1875, pokazuje razlike u urbanim i ruralnim dijelovima Bosne, kretanja u susjedstvu (Habsburškoj Monarhiji, Srbiji i Crnoj Gori) i uticaj tih kretanja na dinamiku ustanka u Bosni. Grandits odbacuje i davno uvriježeno uvjerenje o nepromijenjenosti austrougarske težnje za dobijanjem Bosne. On dekonstruira to uvjerenje primjerima saradnje osmanskih i austrougarskih vlasti na repatrijaciji izbjeglica tokom ustanka i pacifikaciji zemlje. Ova knjiga razbija brojne stereotipe prisutne u dosadašnjoj historiografiji.
Knjiga Xaviera Bougarela „Kod Titovih partizana: komunisti i seljaci u Bosanskoj krajini 1941-1945.“ pokazuje kako su partizani postali pobjednici u Drugom svjetskom ratu. Bougarel na primjeru partizanskog pokreta u Bosanskoj krajini dokazuje da su partizani uspjeli nadvladati međunacionalne sukobe, reafirmirati bratstvo naroda, formirati vlast na oslobođenim teritorijama, pokrenuti privredu, angažirati vjerske institucije, ali i provoditi „narodnu pravdu“, koja je ponekad bila vrlo nasilna. Knjiga se ne bavi vojnim operacijama (koje su u dosadašnjoj historiografiji detaljno obrađene) nego pokazuje kako se odvijala transformacija običnih ljudi, seljaka u partizane i na koji način je ta transformacija pretvorila partizanski pokret u Bosni u najjači pokret u Jugoslaviji.
Knjiga „Bosna i Hercegovina – 30 godina od sticanja nezavisnosti“. Mirka Pejanovića objašnjava historijske pretpostavke i međunarodne okolnosti sticanja državne nezavisnosti Bosne i Hercegovine i pokazuje put koji je Bosna i Hercegovina prošla poslije toga tragajući za svojom evropskom budućnošću. Knjiga je u cijelosti protkana političkim pretpostavkama opstojnosti bosanskohercegovačke države i društva. Pejanović pokazuje koje su to historijske pretpostavke
državnosti BiH, ukazuje na značaj odluka ZAVNOBiH-a, razvoj bosanskohercegovačkog identiteta u razdoblju socijalizma, te posebno objašnjava okolnosti u kojima početkom 1990-ih Bosna i Hercegovine stekla svoju nezavisnost. Ukazuje kakav je značaj imala „Platforma za djelovanje Predsjedništva BiH u ratnim uslovima“ za odbranu državnosti, te ukazuje na perspektive BiH kroz integraciju u Evropsku uniju.
Poseban broj časopisa „Historia Moderna“ je posvećen 80. godišnjici od Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Ovaj broj sadrži radove historičara iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, koji iz različitih perspektiva pokazuju značaj odluka AVNOJ-a u stvaranju nove Jugoslavije, te također analiziraju dešavanja u pojedinim republikama u vrijeme zasjedanja AVNOJ-a 1943. godine. Ovaj broj također sadrži i radove u kojima se analiziraju načini na koje se AVNOJ-a predstavljao u jugoslavenskim i postjugoslavenskim udžbenicima historije. Danas je primjetno da se u većini udžbenika pažnja fokusira ne na AVNOJ i stvaranje jugoslavenske države, nego se vizija svodi na nacionalne perspektive i akcenat stavlja na republička antifašistička vijeća, čime se gubi važan jugoslavenski kontekst.
Organizatori promocije su Muzej Hercegovine u Mostari i Udruženje za modernu historiju, a o knjigama će govorit Jasmin Branković i Husnija Kamberović, a promociju će moderirati Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine.
