…Nakon obimnog rekognosciranja terena, na prostoru Mostara i okolice, nailazi se na ostatke kolosalne kasnoantičke bazilike u Cimu kod Mostara, ubicirajući mjesto gdje se nalazila bazilika u Mostaru. Počinje se razmišljati o daljnjim radovima na iskopavanju samog objekta.

Na prijedlog Muzeja Hercegovine Skupština općine Mostar otkupljuje zemljište na lokalitetu „Crkvina.“

Nakon toga počinje iskapanje sakralne građevine koje traje pune četiri godine. Nakon iskapanja bazilike, razumijevanjem Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti u Sarajevu, ista je konzervirana i arheološki restaurirana. Od tada pa do danas ne prestaje zanimanje za ovaj objekt, kako kod naših tako i inozemnih znanstvenika (Njemačka, Poljska, Italija, Francuska, Austrija i dr.). Mostar može biti ponosan ovim objektom, koji ne nalazi analogije u našem bližem i daljem okolišu. Ne samo da je ovaj objekt izuzetno zanimljiv po planu nego je zanimljiv i po pokretnim arheološkim nalazima (kamena ukrasna plastika), koja sadrže čak i ukrase koje možemo ubrojiti u klasične dekorativne elemente.

Nalazi iz Cima Muzeju Hercegovine otvorili su put suradnje, kako naših tako i inozemnih znanstvenika i arheologa. Otkopavanje i restauracija bazilike, kao i otkup zemljišta imao je svoju cijenu za ovaj Grad, ali na koncu dobili smo najstariji živući arheološki spomenik Mostara i okolice. Ako znamo da je objekt u Cimu iz vremena od 4. do 6. stoljeća onda možemo slobodno tvrditi da je stariji od bilo koga arheološkog lokaliteta u Mostaru. Rezultati iskapanja publicirani su u Glasniku Zemaljskog Muzeja 1969. godine , a manja arheološka monografija za Cim publicirana je 1995. godine…

Izvod iz rada
Tomo Anđelić, „Razvoj arheološke djelatnosti Muzeja Hercegovine u vremenu od 1950. -2010. godine,“,Zborniku radova sa naučnog skupa „60 godina Muzeja Hercegovine u Mostaru“, Izdavač Muzej Hercegovine Mostar, Mostar 2010, str. 32-33.